Inovacija. Riječ toliko izlizana, a toliko obožavana. Studenti, vlasnici poduzeća, direktori kompanija, novinari, prodavači i kupci – svi su zaljubljeni u tu riječ.
Ali koliko se “živi” inovacija? Koliko se inovativna kultura uvukla u hrvatske kompanije, u hrvatske škole, u hrvatsku svakodnevicu?
Ako izuzmemo medijski prostor, inovacije su slabo prisutne u našim životima, tj. vidimo ih, ali njih radi netko drugi. Netko u Kaliforniji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj ili Finskoj. Sada ćete zastati i sjetiti se: “Ali imamo i mi inovacija, pa pisale su novine/portali?” Da, imamo ih, ali one su više iznimka, no pravilo. Naši inovatori guraju sami i vuku svoje proizvode prema realizaciji i tržnišnom uspjehu. Radi se o malim ili u rijetkom slučaju srednjim poduzećima, koja lansiraju svoje proizvode za inozemno tržište i najčešće dolaze iz IT sektora.
Što je s velikim hrvatskim poduzećima, s onima koja bi trebala biti sposobna napraviti nešto novo, nešto posebno, nešto inovativno? Nažalost, radi se o pratiocima, čak ne ni brzim, no sporim pratiocima trendova. U najboljem slučaju kopiraju se uspješne ideje sa bliskih tržišta, prate se svjetski trendovi i po njima se slažu novi proizvodi ili usluge. Filmskim rječnikom opisano ponašamo se kao gledatelji, a ne pisci scenarija.
Zaposlenici – najveće bogatstvo svake firme, često su zanemareni – njihove ideje nemaju šansu jer ne postoji sustav koji ih prihvaća, ocjenjuje, prihvaća ili odbija. Jednostavan i brz proces koji bi bio moguć u svakom poduzeću, kod nas je jako rijedak, a cijela tema upravljanja inovacijama je nažalost još u povojima. Ovo stajanje u mjestu, zapravo je vožnja unatrag. Izgleda kao da se mnoge kompanije boje velikog (inovacijskog) vuka…
I dok neprestano slušamo o start-upima i SME-ima, zaboravljamo na snagu velikih poduzeća koja vuku gospodarstvo i zapošljavaju ogroman postupak populacije. Njihovo novo pogonsko gorivo mogle bi biti upravo inovacije. Princip tzv. start-up korporacije koji uzima najbolje iz mikro i makro sredine mogao bi biti itekako primjenjiv i pokrenuti mnoge sredine i mnoge trenutno zapostavljene zaposlenike koji su pritajeni inovatori.
Zamah koji ima IT sektor primjenjiv je i u drugim područjima, ključne riječi su brzina, prilagodljivost, vanjsko tržište i naravno inovativnost. Upravo inovativnost čući u svakom poduzeću, no je li ona i prepoznata?